Zaštita okoliša u EU: Preispitivanje poljoprivrednih subvencija

U središtu europske politike zaštite okoliša, posebno se ističe pitanje dodjele poljoprivrednih subvencija unutar Europske unije. S obzirom na nedavne studije, postaje jasno da veliki dio ovih subvencija podržava proizvodnju životinjskih proizvoda visokog udjela emisija stakleničkih plinova. Točnije, čak 82% subvencija iz poljoprivrednog budžeta EU usmjerava se na poticanje proizvodnje takvih proizvoda, što uključuje izravne potpore i one neizravne, kroz subvencije za stočnu hranu. Ovakva praksa stoji u oštrom kontrastu s ciljevima Europskog zelenog plana i rastućim apelima za održivijom i ekološki prihvatljivijom poljoprivredom.

Studija koja je analizirala globalne setove podataka o fizičkom unosu-izlazu u kombinaciji s podacima o javnim subvencijama otkrila je da se intenzitet subvencija za proizvode životinjskog podrijetla znatno povećava kada se u obzir uzme potrebna hrana za životinje. Ovi proizvodi su povezani s 84% ukupnih emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane u EU. Unatoč visokom udjelu u ukupnim emisijama, ovi isti proizvodi osiguravaju samo 35% kalorija i 65% proteina u prehrani.

U siječnju ove godine, Znanstveno savjetodavno tijelo Europske unije za klimatske promjene objavilo je izvješće s nekoliko preporuka za rješavanje klimatske krize, uključujući preusmjeravanje subvencija dalje od stočarske proizvodnje. Autori su naglasili da bi zajednička poljoprivredna politika trebala biti bolje usklađena s ciljevima EU te su predložili preusmjeravanje financijske podrške "dalje od praksi u poljoprivredi koje intenzivno emitiraju stakleničke plinove, uključujući proizvodnju stoke".

Jeremy Coller, osnivač FAIRR-a, koji je prošle godine potpisao izjavu kojom se poziva skupinu G20 na reformu "štetnih" poljoprivrednih subvencija do 2030. godine kako bi se omogućio prijelaz na neto nulte emisije stakleničkih plinova i obnova prirode do 2050. godine, izjavio je: „Globalno, vlade postavljaju ambiciozne ciljeve za klimu i prirodu, ali istovremeno potkopavaju te ambicije s gotovo 500 milijardi dolara štetnih poljoprivrednih subvencija za proizvode s visokim emisijama, poput crvenog mesa. Moramo preusmjeriti subvencije prema prirodnim ciljevima kako bismo podržali prijelaz za poljoprivrednike i osigurali jednake regulatorne uvjete za alternativne proteine i druga održiva rješenja.“

Ovaj poziv na akciju odražava sve veću svijest o potrebi za dubokim promjenama u načinu na koji se poljoprivreda subvencionira i upravlja unutar Europske unije. S ciljem ostvarenja zelenijeg i održivijeg budućeg gospodarstva, nužno je preispitati i prilagoditi postojeće modele potpore kako bi se promicala proizvodnja hrane koja je prijateljska prema okolišu i zdravija za potrošače.

Prelazak na potporu održivoj poljoprivredi ne samo da bi smanjio emisije stakleničkih plinova i doprinio borbi protiv klimatskih promjena, već bi također imao pozitivan učinak na biodiverzitet, kvalitetu tla i vode, te na opće zdravlje ekossustava. Takva tranzicija zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje educiranje poljoprivrednika o održivim metodama, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi, te promicanje lokalno proizvedene i sezonske hrane.

Jedan od ključnih koraka u ovom procesu jest redefiniranje kriterija za dodjelu subvencija tako da prioritet imaju prakse koje demonstriraju jasne koristi za okoliš. To bi moglo uključivati potpore za poljoprivrednike koji se preusmjeravaju na biljnu proizvodnju, koriste metode organske poljoprivrede ili primjenjuju tehnike precizne poljoprivrede kako bi smanjili otpad i upotrebu kemikalija.

Također je važno razmotriti ulogu potrošača u ovoj ekvaciji. Poticanjem potražnje za održivo proizvedenom hranom, moguće je znatno utjecati na tržište i potaknuti proizvođače da preispitaju svoje metode. Obrazovanje javnosti o prednostima i važnosti održive prehrane može igrati ključnu ulogu u ovom procesu.

Iako se pred Europskom unijom nalaze brojni izazovi na putu prema održivijoj poljoprivredi, jasno je da postoji i snažan poticaj za promjene. S obzirom na to da se klimatska kriza nastavlja intenzivirati, hitnost prelaska na ekološki prihvatljivije prakse nikada nije bila veća. Predložene promjene u politici poljoprivrednih subvencija samo su jedan segment šireg spektra mjera potrebnih za suočavanje s ovim globalnim izazovom.

Kroz zajedničke napore, inovacije i predanost ciljevima Europskog zelenog plana, EU ima priliku voditi primjerom i pokazati da je moguće postići gospodarski razvoj u skladu s očuvanjem prirode i okoliša. Preispitivanje i prilagođavanje poljoprivrednih subvencija ključni su koraci na tom putu, koji ne samo da će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, već će i promicati zdraviju prehranu, poboljšati kvalitetu života i osigurati bolju budućnost za sve nas.

Izvori informacija:

https://vegconomist.com/society/82-agricultural-subsidies-climate-damaging-animal-products/?utm_medium=email&utm_source=rasa_io&utm_campaign=newsletter

https://climate-advisory-board.europa.eu/reports-and-publications/towards-eu-climate-neutrality-progress-policy-gaps-and-opportunities/esabcc_report_towards-eu-climate-neutrality.pdf/@@download/file

https://vegconomist.com/agriculture-agribusiness/investor-group-urges-g20-reform-on-harmful-agricultural-subsidies/