Psihoneuroimunologija: Povezanost imunološkog, endokrinog i živčanog sustava

U današnje vrijeme sve je više svijesti o važnosti povezanosti između uma i tijela te kako ta povezanost može utjecati na naše opće zdravlje. Jedna od disciplina koja istražuje ove kompleksne veze naziva se psihoneuroimunologija, zvuči komplicirano, zar ne? No, dozvolite mi da vam približim o čemu se radi.


Psihoneuroimunologija je novija disciplina koja se bavi proučavanjem humoralnog djelovanja stresa, a posebna pozornost je posvećena sustavu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Drugim riječima, istražuje kako naše emocije, misli i stres utječu na naš imunološki i hormonalni sustav, odnosno sposobnost organizma da se bori protiv bolesti.


Fizički i psihički integritet organizma temelji se na održavanju dinamičke ravnoteže, homeostaze, djelovanjem složenog zbira reakcija živčanog, endokrinog i imunosustava. Stanje narušene homeostaze nazivamo stresom, a podražaj koji je izazvao stres – stresorom. Stresori mogu biti vanjski ili unutarnji, fizički ili psihološki.


1. Vanjski stresori obično su fizički (napor, toplina, hladnoća, trauma, kirurški zahvat).


2. Unutarnji stresori mogu biti psihološki (strah, tjeskoba, nesigurnost, razočaranje, snažno veselje), socijalni (poniženje, rastava, njegovanje bliskih srodnika pogođenih teškim/neizlječivim bolestima, gubitak zaposlenja).


3. Fiziološki stresori (upala, bolest).


Povezanost imunološkog, endokrinog i živčanog sustava


Reakcije na stres, koliko god bile zahtjevne zbog povišene aktivnosti više sustava organizma, u biti su korisne i poželjne jer omogućavaju ponovno uspostavljanje narušene ravnoteže. Međutim, ako su stresne reakcije učestale ili dugotrajne, predstavljaju opterećenje za organizam. Ukoliko se organizam ne uspije oduprijeti i vratiti homeostazu, dolazi u stanje distresa koje može organizam učiniti podložnim bolestima.


Autonomni živčani sustav i endokrini sustav imaju najveću ulogu u djelovanju stresa. Oba sustava su vrlo blisko povezana sa korom mozga, odnosno djelom mozga gdje svjesno doživljavamo emotivnu uzbuđenost u uvjetima stresa.


Dr. Candace Pert, u svojoj knjizi Molekule emocija, govori o tome kako tjelesni i emocionalni stres mijenjaju sposobnost tijela za normalno funkcioniranje. Negativne misli i emocionalni stres stvaraju kemijsku neravnotežu koja se manifestira u obliku očaja i beznađa, što remeti rad imunološkog sustava. Negativno nabijene misli imaju najsnažniji utjecaj na imunološki sustav i ako se ponavljaju učestalo s vremenom postaju odgovorne za njegov gubitak sposobnosti da tijelo zaštiti od infekcija, virusa i bakterija koje se očituju kroz stvaranje raznih bolesti.


Kada razmišljamo o imunološkom sustavu, obično ga povezujemo s borbenim trupama koje štite tijelo od virusa i bakterija. No, psihoneuroimunologija nam otkriva da te "borbene trupe" nisu izolirane od ostatka našeg života. One su, zapravo, duboko povezane s našim emocionalnim stanjem i živčanim sustavom.


Zamislite to kao kompleksnu mrežu koja povezuje naše misli, osjećaje i tjelesno zdravlje. Kada smo pod stresom ili emocionalno opterećeni, naš živčani sustav šalje signale koji mogu utjecati na rad našeg imunološkog sustava. Ovo postavlja osnovno pitanje: Može li naša psiha utjecati na našu sposobnost da ostanemo zdravi?


Istraživanja u području psihoneuroimunologije sugeriraju da odgovor može biti potvrdan. Kontinuirani stres, negativne emocije i anksioznost mogu oslabiti imunološki sustav, čineći nas podložnijima različitim bolestima. S druge strane, pozitivne emocije, smirenost i ravnoteža mogu pridonijeti jačanju imunološkog odgovora.


Kako onda možemo iskoristiti ovo znanje za unapređenje svoje dobrobiti? Različite terapeutske metode, poput meditacije, relaksacije, vježbi disanja i tjelesne aktivnosti, mogu poslužiti kao alati za smanjenje stresa i poticanje pozitivnih emocionalnih stanja. Time se ne samo da pridonosi općem mentalnom zdravlju, već se i podržava imunološki sustav.


Psihoneuroimunologija nas uči da su tijelo i um nerazdvojno povezani, te da pažnja koju posvećujemo svom mentalnom zdravlju može imati izravan utjecaj na našu fizičku dobrobit. Dakle, sljedeći put kad budete radili na očuvanju svog zdravlja, nemojte zaboraviti na važnost ravnoteže između uma, tijela i vašeg imunološkog sustava.


Sve savjete opisne u ovom članku provodite na vlastitu odgovornost uz konzultaciju sa osobnim liječnikom.


Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, iscjeliteljica i terapeutkinja prirodne medicine te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija

www.nebeska-harmonija.hr

www.connypetodenes.com